 |
 |
| |
Kamenjak je najjužniji dio Istre, poluotok je to dugačak oko 9 km, vrlo razvedene obale duge oko 30 km prepune uvala, uvalica, rtova i plaža. Isprepleten je mrežom prasnjavih neasfaltiranih puteva i staza koji vode i do najzabačenijih dijelova.
Prekriven je uglavnom niskim raslinjem i makijom uz nešto
borove šume i oranica.....više |
|
Novosti |
|
Kalendar aktivnosti |
|
Galerija fotografija |
|
Iz novina |
 |
Edukacija |
|
|
| |
|
|
PRIRODA
OBILJEŽJA DONJEG
KAMENJAKA I MEDULINSKOG ARHIPELAGA
Jedan je od najljepših predjela bliže pulske okolice, ali i
čitavog Jadrana, krajnji jug Istre, najjužniji i moru
najizloženiji dio istarskog poluotoka - Rt Kamenjak.
Dolaskom na područje Rta Kamenjak posjetitelji ostaju zatečeni
skladom i pravom simfonijom boja, oblika, mirisa…, zvukovima
mora i vjetra, toplinom sunca i netaknutom prirodom kojom to
područje obiluje.
Rt Kamenjak (još se naziva Kamenjak, Premanturski poluotok,
Punta, donji Kamenjak) dugačak je oko 3.400 m, širok između 500
i 1.600 m; odlikuje se vrlo razvedenim i dugačkim obalnim rubom,
mnogim slikovitim uvalama i naizmjeničnim nizanjem brežuljaka i
udolina. Nadmorska je visina čitava područja između 0 i 40
metara .
Područje Donjeg Kamenjaka i medulinskog arhipelaga prostire se
južno od Premanture i poluotoka Glavice, na južnome dijelu Rta
Kamenjak, obuhvaćajući 11 nenastanjenih otoka i otočića te
plićine medulinskog arhipelaga.
Rijetka su područja gdje se na tako maloj površini može naći
toliko prirodnih dragocjenosti.
Vrijedan pejzaž Kamenjaka čine skupine gariga, makije, borovih
šumica i oranica - poljoprivrednih površina .
U biljno-geografskom pogledu područje pripada sredozemnoj ili
mediteranskoj vegetacijskoj regji.
..................................................................................................................................
Flora
Floristički je taj kraj među najzanimljivijim područjima u
Hrvatskoj. Naime, na razmjerno malom području zailježeno je oko
550 biljnih vrsta. Čak 35 biljnih vrsta nalazi se na Crvenome
popisu ugroženih biljnih vrsta Republike Hrvatske.
Na tom se lokalitetu nalazi brojna populacija orhideja, oko
tridesetak svojti (vrsta, podvrsta i hibrida). Sve su izravno
zaštićene zakonom, a čak ih je 13 strogo zaštićeno. Ugroženo je,
pak, osjetljivo ili gotovo ugroženo čak 55,5% flore orhideja na
Kamenjaku, a osnovni je uzrok ugroženosti zaraštavanje otvorenih
staništa (travnjaka i kamenjara ) kao posljedica prirodne
sukcesije .
U flori orhideja Rta Kamenjak nalazimo dva istarska endema,
zabilježena jedino na prostoru južne Istre: svojte Serapias
istriaca Perko i Serapias x pulae Perko .
Tu se nalazi i najveća populacija naše najmanje orhideje: Ophrys
bombyliflora Link.
Sve orhideje cvatu tijekom proljetnih mjeseci, a samo jedna
vrsta tijekom jeseni.
..................................................................................................................................
Fauna
Na području Velikih Kršina na Kamenjaku postoji i locus typicus
(stanište na kojem je prvi put sabran primjerak; Mršić, 1991.)
endemske vrste gujavica južne Istre: Octodrilus istrianus.
Na otocima Ceji i Feneri zabilježena je zelena krastača (Bufo
viridis), vrsta ugrožena u međunarodnim razmjerima, a u
Republici Hrvatskoj zakonom je zaštićena.
Zabilježeno je 29 ptičjih vrsta, od kojih 25 u našoj zemlji
uživaju zakonsku zaštitu, a Apus pallidus illyricus endemska je
podvrsta smeđe čiope.
..................................................................................................................................
Podmorje
Proučavanje životnih zajednica morskoga dna značajno je radi
bilježenja cjelokupnog sastava ekosustava. Tu je čitavo
bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta, među kojima niz
ugroženih i zakonom zaštićenih - primjerice: konjić dugokljunić
(Hippocampus guttulatus), plemenita periska (Pinna nobilis),
prstac (Lithophaga litophaga) i dr.
Izlov prstaca lomljenjem stijena čekićima izaziva razaranje
čitavog staništa, nestanak autohtonih zajednica i pretvaranje
dna u podvodnu pustinju. Za ponovno obnavljanje biocenoza i
naseljavanje autohtonih biljnih i životinjskih vrsta ponekad su
potrebna desetljeća, a velike površine kamenite obale, koje se
na taj način uništavaju, uopće se ne mogu obnoviti. I na ukratko
iznijetom primjeru može se razumjeti zašto je ta vrsta zakonom
zaštićena.
..................................................................................................................................
Na otočiću Fenoliga prepoznatljivi su ostatci dinosaura, koji su
tu živjeli prije 80-90 milijuna godina. Zanimljivi su očuvani
tragovi dvonožnih troprstih dinosaura theropoda i ornithopoda te
otisci četveronožnih sauropodnih dinosaura.
Radi očuvanja ekološke ravnoteže te vrijednih sastavnica
okoliša, Prostornim planom područja posebnih obilježja - Donji
Kamenjak i medulinski arhipelag - predviđena su tri tipa
posebnih rezervata (posebni floristički rezervat, dva posebna
rezervata u moru i poseban paleontološki rezervat), a dio toga
područja ostao bi kao značajan krajobraz.
Posebni je rezervat područje kopna i (ili) mora, osobito
značajan zbog jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti,
ili je pak stanište ugrožene divlje svojte, osobitog znanstvenog
značenja i namjene (Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine, br.
70/05.). .
Poseban floristički rezervat zauzimao bi površinu od 167,59
hektara, a lokalitet je određen na temelju florističkih
istraživanja, gdje su registrirana staništa rijetkih, zaštićenih
ili ugroženih biljnih vrsta.
Dva posebna rezervata u moru ukupne su površine od 406,9
hektara. Jedan obuhvaća podmorje otoka Šekovac, Fenera i Ceja
(površine 283,8 hektara ), a drugi bi obuhvatio akvatorij otoka
Fenolige, do uvale Debljak, površine od 123,1 hektara.
Područje otoka Fenolige i pripadajućeg akvatorija predviđeno je
kao poseban paleontološki rezervat (obuhvat je istovjetan
posebnom rezervatu u moru akvatorija otoka Fenolige).
|
|
|
|